Hrvatska poljoprivreda

 

 

U Hrvatskoj se razlikuju tri zemljopisne i klimatske cjeline: ravnica na sjeveru s kontinentalnom klimom, sredozemno priobalje na jugu i planinski prostor u središnjem dijelu. Raznoliki tipovi klime, reljefa i tla omogućuju proizvodnju širokog asortimana poljoprivrednih proizvoda, od ratarskih i industrijskih usjeva, do vinograda, kontinentalnog i mediteranskog voća i povrća. U ukupnom BDP-u, poljoprivreda i ribarstvo sudjeluju 7,6%.

Od 3,15 milijuna hektara poljoprivrednih površina, obraduje se 63%, a ostalo su pašnjaci. U privatnom vlasništvu je 80% od ukupne obradive zemlje. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu propisano je i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države putem prodaje, zakupa i koncesija. Ratarstvo pokriva domaće potrebe za žitaricama i šećerom te veći dio potreba za industrijskim biljem. Vinogradi se prostiru na 58.000 hektara, a proizvodnjom vina u Hrvatskoj bavi se 30 većih tvrtki, 35 zadruga i 250 obiteljskih proizvođača. Za vina autohtonih sorti grožđa iskazuje se sve veći interes na europskom i svjetskom tržištu.

Stočarstvo je na ovim prostorima oduvijek imalo veliku važnost, a svjetski poznati proizvodi te poljoprivredne grane su slavonski kulen, dalmatinski i istarski pršut te paški sir. Ribarstvo i prerada ribe su tradicionalno najvažnije djelatnosti u priobalnom i otočkom dijelu Hrvatske. Proizvodnjom ribljih prerađevina bavi se više od 30 tvrtki, koje godišnje proizvedu oko 14 tisuća tona prerađevina, od čega oko 70% čine konzervirane srdele. U 2003. g. proizvedeno je 4,4 tisuće tona slatkovodne ribe, a ulov i proizvodnja morske ribe i ostalih morskih plodova iznosili su više od 26 tisuća tona. U 1997. godini započelo se sa uzgojem tune za osigurano japansko tržište. Rezultat te proizvodnje u prvih devet mjeseci 2004. g. je izvoz tuna u Japan u vrijednosti od 37 milijuna USD ili 62% vrijednosti ukupnog izvoza svježih i zamrznutih riba te se smatra jednim od značajnijih izvoznih proizvoda.

Od ukupno 1,98 milijuna hektara šuma, 80% površina je u državnom, a ostatak u privatnom vlasništvu. Četinjače čine 13% šumskog fonda dok su bukva i hrast najzastupljenije listače. Industrija hrane, pića i duhana u ukupnom BDP industrije u Hrvatskoj sudjeluje sa 20,2%. Tvrtke u hrvatskoj prehrambenoj industriji spadaju medu uspješnije u našem gospodarstvu. Proizvodnja hrane, pića i duhana su djelatnosti koje, u usporedbi s drugim granama prerađivačke industrije u Hrvatskoj, zapošljavaju najviše ljudi i ostvaruju najveći ukupni prihod. Svjetski poznati i najznačajniji izvozni proizvodi prehrambene industrije su vegeta, keksi i vafli, punjena čokolada, konzervirane srdele, gotove juhe, maslinovo ulje, cigarete, pivo i jaka alkoholna pića.